Gotovo uz granicu sa Slovenijom, niti sto metara od obale Drave, smjestio se najsjeverniji hrvatski dvorac: Radovečki Križovljan ili Križovljan-grad. Nije neobično da mnogi za njega nisu čuli ako uzmemo u obzir njegovo zaista loše stanje, no zbog zanimljive prošlosti ipak je vrijedan posjeta i desetminutnog skretanja s glavne prometnice u Cestici.

Ljeti je gotovo prekriven drvećem čije se grane godinama neukrotivo šire ili bršljanom koji je u nekim mjestima narastao do krova. Zbog toga je teško primijetiti da tlocrtno zidovi dvorca čine oblik križa čime njegov naziv odjednom ima smisla. Bujna vegetacija također prekriva jarak koji je u prošlosti bio ispunjen vodom dovedenom kanalom iz obližnje Drave u svrhu obrane, a preko kojeg se pružao pokretni most – sva obilježja pravog renesansnog “wasserburga”.

Još je Gjuro Szabo u svojim lutanjima prije 100 godina pisao o posjetu Križovljan-gradu u čije je opise gotovo teško povjerovati: dvorac bogat antikvitetima i umjetninama. Iako je danas miljama daleko, putniku koji se dobro zagleda ipak će biti jasno da su nekadašnji vlasnici itekako imali osjećaj za detalje jer su okviri vrata i prozora na prvom katu ostali ukrašeni reljefnim prikazima, i to čega drugog nego vinove loze. Iako je sudbina gotovo svih dvoraca u Hrvatskoj kroz 20. stoljeće bila tragična, Križovljan je vrlo rano raskrstio s mogućom namjenom u suvremenom društvu. Naime, stradao je u požaru 1949. nakon čega više nije bio kvalitetno obnavljan.

Ako ste već u tom kraju, produžite do poljskog puta nasuprot sportske dvorane i posjetite Dravu. Ona uvijek oduševljava, a pomalo divlji tok nizvodno uvijek sa sobom donosi faktor iznenađenja!