Kad su se općine na krajnjem rubu Zagorja nedavno spojile u turističku zajednicu, jedan od prvih projekata bilo je postavljanje informacijskih punktova. I to ne bilo kakvih! Ove drvene kutije savršeno su se spojile s prirodnim okolišem u kojem se nalaze i pri tome još bolje prezentirale zanimljivosti koje prenose posjetiteljima. Ako obiđete svih 17 punktova obići ćete najzanimljivije točke područja TZ-a Sjever Zagorja, i provesti cijeli dan u upoznavanju ovog slikovitog kraja. Evo što vas na toj turi čeka.

Iako nema redoslijeda, punktove u općinama možete obilaziti kružno. Na primjer, ako krenete od mjesta Petrijanec moguće da ste krenuli od jednog od najstarijih naselja u okolici. Ovdje su kod iskapanja temelja brojnih kuća pronađeni predmeti iz rimskog doba: novac, sarkofazi, nakit… Iako za sad nepotvrđeno, rimsko naselje Aqua Viva moglo je biti upravo ovdje. Ploča s više zanimljivosti o ovom mjestu nalazi se kod župne crkve.

Nešto dalje kod Zelendvora slijedi priča o starom dvorcu i omiljenom lovištu poznatih plemića Bombellesa. Upravo su ovdje stoljećima dolazili poznati državnici: Franjo Ferdinand, kralj Aleksandar Karađorđević, te Josip Broz Tito. Nakon što pročitate zanimljivosti o ovom starom i, kako se čini, slavnom mjestu, prošetajte do kapele u kojoj je pokopana obitelj Bombelles ili se odmorite u restoranu Zelendvor.

Nastavljamo prema Cestici. Zaustavite se najprije kod dvorca Križovljangrada. Ovaj najsjeverniji dvorac Hrvatskog zagorja izgubio je svoj sjaj sredinom prošlog stoljeća kad ga je progutao požar. No iako trenutno u derutnom stanju, detalji na njegovim zidovima jasno ukazuju na nekadašnji sjaj. Kraj dvorca je prekrasno uređena park-šuma sa šetnicom i dječjim igralištem gdje možete stati za malo odmora, a potom krećemo u brda.

Dignete li se krivudavim cestama iznad Cestice, doći ćete do crkve sv. Barbare. Drvena kutija znanja ovdje će vam otkriti zanimljivosti o sv. Barbari, bogatom inventaru crkve, stepenicama koje vode do crkve i okolnim brežuljcima. Najveća opasnost je da ćete zbog izvanrednog vidikovca znanje iz kutije staviti u drugi plan. No nema veze, pogled je stvarno spektakularan! Nedaleko, nalazi se Miklova kapela. Njezina povijest, smještaj, pa i veličina za jednu kapelu mogli bi vas iznenaditi. Stoga nije naodmet, kad ste već u blizini, da posjetite i ovu lokaciju.

Krenimo dalje. Na putu prema Vinici zaustavite se kod istoimene utvrde. Iako je tijekom toplijih mjeseci obrasla vegetacijom, baš joj to daje dodatan šarm i tajnovitost. Svojom veličinom vas sigurno neće ostaviti ravnodušnima, čak i u ovako ruševnom stanju, no do informacija iz naših drvenih kutija morat ćete se spustiti cestom prema Vinici. Punkt sa zanimljivostima o utvrdi čeka vas uz prekrasno jezero odakle se pruža dobar pogled na zidine visoko na brijegu.

Ako ste ožednjeli, nekoliko minuta hoda dijeli vas do izvora Zmržjak i priča o bogatstvu Vinice prirodnim izvorima pitke vode. Iako bi bilo nemoguće posjetiti sve izvore, budući da se neki nalaze i na privatnim posjedima, prijedlog je da osim Zmržjaka odete do Marijinog zdenca nazvanog Perišće, u Marčanu (na Google karti pronađite ga pod imenom Poklonac). Usput ćete vidjeti i prekrasan centar Vinice koji obiluje starom arhitekturom, i to s razlogom—nekada se ovdje nalazilo važno trgovačko središte. Oni odvažniji i s više vremena na raspolaganju neka se upute u viničke šume u potrazi za izvorom simpatičnog naziva Tam de kubila šči.

Obilazak nastavljamo u Donjoj Voći gdje vas punktovi vode kroz priče o neandertalcima iz špilje Vindije, o neobičnim tornjevima i povijesti crkvi sv. Martina i Tome, te o slavnom slikaru naive koji je stasao upravo u ovim bregima. Riječ je o Slavku Stolniku. Njegovim seoskim motivima divili su se i najveći velikani naive, a izlagao je i van Hrvatske iako ga se svijet i nije nešto dojmio. Ne možemo ga suditi—ljepota zelenih brežuljaka u ovom je dijelu zaista teško nadmašiva.

Morali su to prepoznati i naši preci Neandertalci čiji su ostaci, uz ostatke brojnih izumrlih životinja, pronađene u obližnjoj Vindiji. Ulaz u špilju danas je zatvoren kako bi se što bolje očuvala, no i izvana pogled na veliku dvoranu otkriva ljepotu ove svjetski slavne i značajne špilje.

Nakon Donje Voće nastavite do Klenovnika. Ovdje vas čeka najveći dvorac u Hrvatskoj, dvorac Klenovnik, kojeg su Draškovići gradili do takvih dimenzija da je njegova veličina ubrzo postala problem za održavanje i namjenu. Zadnjih 100 godina u njemu je bolnica, no šetnja perivojem i pogled izvana potvrdit će izuzetno značenje ove građevine. Iza dvorca, na cesti prema Vukovoju, puca pogled prema krasnoj kapeli sv. Vuka. Do nje je moguće doći autom iako se cesta u jednom trenu pretvara u makadam. Ne možete se izgubiti jer vas cijelim putem prate postaje Marijinog puta koja su svojevremeno postavili upravo Draškovići.

U blizini se nalazi i prekrasan vidikovac Tri žaklji. Autom možete doći do mjesta Goranec, a potom nastaviti pješke. Iako bi vremenski, pa možda i fizički, moglo biti zahtjevnije, pogled na obronke Ravne gore i dalje prema slovenskim Alpama vrijediti svakog koraka.

Konačno, stigli smo u zadnju općinu—Maruševec. Njezin obilazak počnite kod dvorca Maruševca koji je trenutno ograđen no možete ga pogledati izvana. Višestoljetna povijest ovog dvorca čini ga jednim od najvažnijih u cijelom Zagorju, a obnova prije stotinjak godina učinila ga je i jednim od najljepših. U drvenoj kutiji saznajte kako je grofu Schlippenbachu propala željena kupovina dvorca pa se morao zadovoljiti manjim.

U Maruševcu kraj župne crkve saznat ćete što se ovdje promijenilo zadnjih stoljeća (primjerice, premješteno je groblje), a što je ostalo isto (pohod na Rokovo u kapelu u Druškovcu). Nedalako je obnovljena etno kuća uz koju vas čeka priča o Zelenom Juri i tjeranju zla iz sela nakon zime. Svakog proljeća, na dan sv. Jurja, ovom se ritualu možete i priključiti. Evo razloga da se vratite sjeveru Zagorja još jednom!