Đurđevački pijesci

Što god da prvo pomislite kad čujete za sjevernu Hrvatsku, sigurno ne mislite na pustinju. Ali tu ste u krivu, jer jedina hrvatska pustinja nalazi se u sjevernom dijelu zemlje, kod grada Đurđevca, i zove se Đurđevački pijesci (ili lokalno – peski). Među mještanima također je poznata kao Krvavi pijesci ili Hrvatska Sahara.

U nizinskom području između Bilogore i Drave, usred livada, obradive zemlje i sela uz cestu, postavljena je ploča Geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci. Kroz poznate pijeske i nisku travu vodi popločana staza.

Priča o pustinji počinje daleko odavde, u visokim planinama stotinama kilometara daleko. Konkretno, analiza sastava i oblika zrna pijeska otkrila je da potječu iz kristalnih škriljaca Alpa. To se dogodilo tijekom taljenja leda nakon posljednjeg ledenog doba. Rijeka Drava je u to vrijeme nosila velike količine prethodno raspadnutih stijena, zarobljenih struganjem ledenjaka, što nazivamo stijenama, šljunkom i pijeskom.

Pijesci su smješteni u nježnom podravskom kraju, a krajolik je tisućljećima mijenjan od strane ljudi još od predrimskog doba. Ipak, iako su malene, ove uzvisine jasno se ističu u nizinama. To su zapravo pješčane dine, danas obrasle vegetacijom, a samim tim i gotovo neprimjetne. Uz to, ove se dine pojavljuju ne samo oko Đurđevačkih pijeska, već i na mnogo širem području od sela Molva do Podravskih Sesveta, udaljenih međusobno 20 kilometara!

Dijelom je ovdje rezervat obrasla autohtona vegetacijom pješčenjaka, posebne vrste prilagođene takvim neobičnim staništima. Postoje dvije vrste trave i zajedno predstavljaju prirodnu pješčanu vegetaciju. Takve su biljke posebno prilagođene životu na tako nestabilnoj površini. Da bi se smanjio gubitak vode, lišće je evolucijom smanjeno, često prekriveno dlačicama, voskom ili pretvoreno u bodlje.

Što posjetiti u blizini?