Spilja Vindija

Spilja Vindija jedno je od najvažnijih arheoloških i paleontoloških nalazišta Hrvatske, cijele Europe, pa čak i svijeta. Arheološki sadržaji i izrezi na kostima ulovljenih životinja svjedoče o tome da su ljudi posjećivali Vindiju (ili povremeno boravili u njoj) od srednjeg paleolitika do srednjeg vijeka. 

Drugim nazivima Vindrija, Križnjakova spilja, Lavova spilja ova spilja s obzirom na značaj i količinu, zauzima istaknuto mjesto među svjetski poznatim spiljskim nalazištima. Vindija se također može smatrati poluspiljom jer se svodi na veliku dvoranu duljine 50 m, maksimalne širine 28 m i visine preko 20 m.

Neki od najboljih ostataka neandertalaca na svijetu pronađeni su u ovoj spilji, zbog čega su odabrani kao glavni izvor DNK za takozvani „Projekt genoma neandertalaca“. Fosilni ostaci ljudi i brojnih životinja, zajedno s tisućama kamenih i koštanih artefakata, čine Vindiju jednim od najznačajnijih europskih paleolitičkih nalazišta. Istraživanje kostiju neandertalaca iz Vindije otkrilo je da u genomu suvremenog čovjeka postoje neandertalski geni, koji potvrđuju da su neandertalci uspješno pomiješani s modernim ljudima.

Arheološka nalazišta i tragovi rezanja na kostima životinja svjedoče o tome da su ljudi posjećivali Vindiju (ili povremeno posjećivali) od srednjeg paleolitika do srednjeg vijeka. Prve bilješke o Vindiji potječu od Ivana Kukuljevića Sakcinskog (1873) i Dragutina Gorjanovića-Krambergera (1904). Stjepan Vuković prvi je pronašao rukotvorine i ostatke životinja 1928. godine i započeo istraživanje. Opsežna istraživanja i iskopavanja (1974. – 1967.) nastavio je Mirko Malez.

Danas je ulaz u spilju zatvoren iz sigurnosnih razloga i moguće ju je razgledati s ulaza.

Što posjetiti u blizini?