Svjetlosno zagađenje u sjevernoj Hrvatskoj srećom nije veliko. Stoga čim izađete iz gradova, noćno nebo nad vama prekrit će brojne zvijezde. To je dobra vijest jer upravo ulazimo u dinamično razdoblje Perzeida, poznatijih kao Suze svetog Lovre. Nadolazećih dana svakako usmjerite pogled prema noćnom nebu, a ovdje pronađite nekoliko informacija o ovom meteorskom roju koji se sudara sa zemljinom putanjom svake godine upravo sredinom ljeta. I naravno – ideje odakle će pogled biti zaista spektakularan!

Meteorski roj Perzeidi (poznati i kao Suze svetog Lovre u narodu) ostatak su oblaka koje je za sobom ostavio komet Swift-Tuttle. Spomenuti komet posljednji je put prošao našim dijelom svemira 1992. godine i ponovo nam se vraća tek 2126. No kroz krhotine koje je komet ostavio za sobom Zemlja prolazi svake godine sredinom ljeta. Ulazeći u Zemljinu atmosferu, krhotine počinju sagorijevati i to je ono što mi vidimo kao kišu meteora ili zvijezde padalice. Vrhunac meteorskog pljuska ove će godine biti u noći s 12. na 13. kolovoza.

Što vam treba za promatranje ovog nebeskog spektakla?

• Srećom, ne treba nikakva oprema već samo što tamniji komadić neba.
• Udaljite se od ulične rasvjete što je više moguće, na neko mjesto s kojeg vidite velik dio neba (prijedloge pročitajte u nastavku)
• Udobno se smjestite, najbolje u ležeći položaj, prikladno se odjenite i zaštitite od komaraca.
• Iako će meteori biti vidljivi posvuda po nebu, najsjajniji će vjerojatno biti u smjeru juga i zapada. Stoga, ako je moguće, okrenite se prema toj strani svijeta.
• Naoružajte se strpljivošću.

Kada će Perzeidi biti najvidljiviji 2024. godine?

Zemlja već prolazi kroz oblak kometa, te je od kraja srpnja do sredine kolovoza moguće vidjeti veći broj meteora na nebu. Ipak, najveća gustoća očekuje se u noći s 12. na 13. kolovoza, i to iza ponoći te prema jutarnjim satima. I nekoliko noći prije i poslije tog datuma, broj meteora na nebu bit će veći nego što je uobičajeno.

Gdje promatrati Perzeide u sjevernoj Hrvatskoj?

Iako će već i sam izlazak iz grada donijeti dovoljno zatamnjenja da vidite kišu meteora, barem one sjajnije, za pravi spektakl možda biste ove godine mogli otići u visine. Osim što je svjetlosno zagađenje najmanje, odande pogled seže na velik komad neba i time vam povećava izglede da ovogodišnji “ulov” brojite u desecima.

Krov Zagorja – planina Ivanščica

Istina, da dođete do ovog noćnog vidikovca morat ćete se dobrano potruditi. Ipak, svatko tko je ikad bio na vrhu Ivanščice zna da je pogled u svim smjerovima nenadmašan što znači i najveća mogućnost za uspješno promatranje kiše meteora. Stoga ako ste ikad priželjkivali iskusiti noćni uspon na popularnu “Ivu”, možda je ovo idealna prilika.

Ivanščica s visinom od 1061 metra najviša je planina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Vrh ove planine najviša je točka Hrvatskog zagorja i ujedno prekrasan vidikovac čiji pogled seže u svim smjerovima cijelom regijom.

Iako postoje popularne staze južnom padinom Ivanščice, koje kreću iz Lobora ili Belca (te ujedno prolaze kraj istoimenih utvrda), ipak je najčešći izbor planinara uspon sjevernim padinama planine. Staze ovom strmijom stranom Ivanščice kreću iz sela Prigorec gdje možete izabrati između četiri uređena i markirana planinarska puta. Kada bismo birali najlakši od njih, subjektivni dojam pao bi na Mrzljak, dok je izbor najstrmije neizvjestan između staza Pionir i Konj.

Devil's Chair

Nešto manji visinom i stoga dostupniji (iako svakako ponesite dobru svjetiljku radi strmih i kamenih dijelova), a idealno pozicioniran prema zapadnom nebu je Vražji stolček. Pogled s ovog mjesta prema Ivanščici i njezinim obroncima u daljini, te krivudava dolina rijeke Bednje u blizini, jedinstven su prizor čak i za brežuljkasto Zagorje. Kamena stijena zanimljivog izgleda – zaista oblika stolice – omogućit će vam da se relativno udobno smjestite i uživate u pogledu.
O Stolčeku smo već pisali, stoga kako do njega saznajte na LINKU.

Old Town of Kalnik

Do kalničkog doma moguće je doći autom. Odmah s druge strane nalazi se Stari grad odakle seže predivan pogled prema nizini i južnoj strani svijeta. Stoga, još jedno idealno mjesto za promatranje kiše meteora.
A ako vam dosadi zuriti u nebo (što sumnjamo), evo i malo podataka o ovom mjestu.

Stari grad Veliki Kalnik u pisanim se dokumentima pojavljuje prvi put 1243. godine. Kralj Bela IV. tada ga spominje kao važnu točku u obrani teritorija od tatarskih napada, jer su njegovi bedemi, snažni poput litice uz koju stoje, bili nepremostiva prepreka za bilo kojeg neprijatelja. Današnji izgled, doduše, ostavlja drugačiji dojam od onog kojeg je opisivao Bela jer je burg kroz vrijeme dograđivan i pregrađivan. Stari grad Veliki Kalnik napušten je nakon razornog potresa sredinom 17. stoljeća, a tek su ga konzervatorski radovi u drugoj polovici 20. stoljeća (barem nakratko) zaustavili na putu do nestanka.