S vrha Huma Košničkog već stoljećima se uzdižu zidine impozantnog Velikog Tabora. S ove utvrde pretvorene u plemićki dom a potom u muzej pogled seže daleko preko brežuljaka Zagorja i susjedne Slovenije, a u svojoj dugoj povijesti Veliki Tabor je prikupio dovoljno priča i legendi da nam ne bude tek usputna stanica nego odredište na putovanju.

Iako sam pogled na ovo veliko zdanje dokazuje da je riječ o gradnji iz vremena opasnog srednjeg vijeka, povjesničari zapravo još uvijek traže točan podatak kada je Veliki Tabor nastao. Neki tvrde da je najstariji dio sagrađen sredinom 15. stoljeća, dok drugi smatraju da je gradnja započela tek 1502. godine. Ipak, svi se slažu da je prvotna namjena ovog dvora bila obrambena, a položaj na vrhu brežuljka i debele zidine pružali su sigurno utočište za vrijeme neprijateljskih napada.

Kada je opasnost prošla, Veliki Tabor imao je više sreće od većine utvrda u Hrvatskoj. Za razliku od drugih utvrda koje su postale previše neugodan dom da bi se u njima živjelo, pa ih je plemstvo napuštalo i počelo graditi udobnije i raskošnije dvorce u nizinama, vlasnici Velikog Tabora odlučili su ga jednostavno prenamijeniti. Tako su u 18. stoljeću obrambene kule pretvorene u stambeni dio, puškarnice su zatvorene, a otvori za prozore su povećani. Ta odluka zasigurno je spasila Veliki Tabor od propadanja i pomogla sačuvati njegovu dugačku povijest.

A ta je povijest, kako to obično bude, isprepletena i brojnim legendama. Jedna od njih naširoko je poznata, a zbog svoje tragičnosti lako je se može nazvati hrvatskom inačicom poznate Shakespearove ljubavne tragedije. Riječ je naravno o zabranjenoj ljubavi grofa Fridrika II Celjskog i Veronike Desinićke.

Prema legendi, u vrijeme vladavine grofa Hermana II Celjskog, njegov mlađi sin Fridrik zaljubio se u mještanku Veroniku. Iako je ljubav bila uzajamna, otac se snažno protivio ovoj vezi, pa je mladi par pobjegao u Sloveniju i tamo se tajno vjenčao. Stari grof Herman ipak je saznao za vjenčanje i uhvatio svojeg sina te ga dao zatvoriti u Celjsku kulu u kojoj je proveo četiri godine. Veronika je nekratko uspjela pobjeći, no i nju je grof na kraju ipak uhvatio i doveo na sud u Veliki Tabor. Legenda kaže da iako je sud Veroniku oslobodio krivnje, grof je svejedno naredio njezinu smrt utapanjem, a potom je njezino tijelo uzidao u zid koji spaja peterokutnu kulu s ulazom u dvorac.

Veliki Tabor uvijek je dobra ideja za izlet, a pogotovo u ovo proljetno vrijeme kada su temperature idealne za istraživanje zagorskih brežuljaka. Ako se nađete tamo, stalni postav Muzeja smještenog u dvoru još će vam podrobnije ispričati legendu o Fridriku i Veroniki. Nemojte zaboraviti potražiti zid u kojem je pronađena lubanja tijekom restauracije za koju se smatra da pripada upravo Veroniki.